vijest

Godišnjica oslobađanja Bihaća u II. Svjetskom ratu

datum objave: 04.11.2019

U organizaciji UABNOR-a Bihać danas je na partizanskom groblju Borići obilježena 77. godišnjica oslobađanja Bihaća u II. Svjetskom ratu. Ovaj datum jedan je od najvažnijih trenutaka u antifašističkoj borbi građana Bihaća i obilježio je jedan period narodno-oslobodilačke borbe u tadašnjoj Jugoslaviji, istakli su danas čelni ljudi UABNOR-a Bihać i SABNOR-a USK-a.

Današnjem obilježavanju prisustvovao je i bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić koji je kazao da su Bišćani dali nemjerljiv doprinos u borbi protiv fašizma od 1941. do 1945. godine, o čemu svjedoče žrtve koje su dali u oslobađanju grada od fašista.

„Mi smo i tad dali do znanja da je Bihać antifašistički grad i mjesto koje je će okupatorima i agresorima pokazati da fašizam i nacizam neće proći i kako se treba boriti  za univerzalne civilizacijske vrijednosti i slobodu svoga naroda„- naglasio je gradonačelnik Fazlić.

Prigodnim riječima prisutnima se obratio prof. Dino Dupanović, novoizabrani predsjednik SABNOR-a USK-a, kazavši da se svi datumi iz Drugog svjetskog rata trebaju i moraju obilježavati kao tekovine antifašističke borbe Bišćana koji su uz sami bok sa koalicijom zemalja cijeloga svijeta borili se protiv sila Osovine.

O samoj bitci za oslobađanje Bihaća 1942. godine prisutnima su čitali učenici bihaćki srednjih škola. Bitka za grad trajala je od 2. do 4. novembra 1942.godine  i nastavila se nastupnim maršem jedinica NOVJ-a protiv ostataka razbijenih jedinica i demoralisanih okolnih garnizona. Oslobođeni Bihać postao je vojno, političko i kulturno središte Narodnooslobodilačkog pokreta.

Važno je napomenuti, da je ukupna površina Bihaćke republike iznosila je oko 50.000 km2 te je kao takva bila veća nego današnja Belgija, Holandija ili Švicarska, i kao takva je činila najveću slobodnu teritoriju u Europi u Drugom svjetskom ratu.

Njena širina na pojedinim dijelovima varirala je od 40 do 70 km, dok je u dužini dosezala do 250 km. Partizani su na području Bihaća uspjeli ustanoviti vlastiti sistem civilne vlasti u formi narodnooslobodilačkih odbora, a do političkog ozvaničenja došlo je uspostavljanjem Antifašističkoga vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ).